Kloštar "Paleta" Božić 2008.
Daler-Rowney internet2008.
Pitomača "Duga" 2011.
Pitomača "Duga" 2011.
Pitomača "Duga" Pisanice za Uskrs 2011.
Zagreb "Duga" 2011.
Pitomača "Paleta LK" 2007.
Pitomača "Paleta LK" 2008.
Pitomača "Paleta LK" 2008.
Pitomača valentinovo 2010.
Pitomača valentinovo 2009.
Pitomača valentinovo 2008.
Kloštar "Paleta" Dan općine 2009.
Kloštar "Paleta" Dan općine 2009.
Kotoriba "Paleta" 2009.
Kotoriba "Paleta" 2009.
Kloštar "Paleta" 2009.
Kloštar "Paleta" 2009.
Kloštar "Paleta" 2010.
Kloštar "Paleta" 2010.
Kloštar "Paleta" 2010.
Đurđevac "Paleta" 2011.
Đurđevac "Paleta" 2011.
Kloštar "Paleta" 2011.
Koprivnica "Paleta" 2010.
Koprivnica "Paleta" 2010.
Pitomača Samostalna izložba 2008.
Pitomača Samostalna izložba 2009.
Pitomača Samostalna izložba 2008.
25 zajedničkih izložbi 2011. Đurđevac, Galerija centar 2 2011. Kloštar, Galerija udruge "Paleta" 2011. Pitomača, Turistički ured 2011. Zagreb, Društvo podravec galerija 2010. Pitomača, udruga "Duga" Općina 2010. Pitomača, udruga "Duga" Općina 2010. Kloštar, Galerija udruge "Paleta" 2010. Kloštar, Galerija udruge "Paleta" 2010. Bjelovar, Slastičarna Zagorje galerija 2010. Pitomača, KTC valentinovo 2010. Pitomača, Šumarija 2010. London, Daler Rowney internet galerija 2010. Đurđevac, prostorije Hrvatske pošte 2010. Koprivnica, prostorije Hrvatske pošte 2010. Kloštar, Galerija udruge "Paleta" 2009. Pitomača, Općina 2009. London, Daler Rowney internet galerija 2009. Pitomača, KTC valentinovo 2009. Kloštar, Galerija udruge "Paleta" 2009. Kotoriba, otvorenje OŠ 2008. Pitomača, KTC valentinovo 2008. London, Daler Rowney internet galerija 2008. Kloštar, Galerija udruge "Paleta" 2008. Pitomača, Knjižnica i čitaonica 2007. Pitomača, Općina 2 samostalne izložbe 2008. i 2009. Pitomača 12 kolonija
  Kreativnost kao ljudska osobitost nastanjena je u svakom ljudskom biću, negdje više, negdje manje, makar i u podsvijesti.  Tu skrivenu iskru netko će iznjedriti i zapaliti kao misao, ponašanje,  gestu, pjesmu ili likovno djelo. Kako god bilo, ovaj "Božji dar", kojeg možemo nazvati i talentom, važno je prepoznati i njegovati. U tom procesu od velikog, ali rekli bismo i  presudnog je značaja ustrajnost. I to ne bilo kakva, nego ona emotivna, nadahnuta i stvaralačka.      Milka Novosel svoju afirmaciju gradi upravo na ovim principima. Priklonila se tradicijskom, odnosno klasičnom likovnom izrazu. Za razliku od šablona "naive" ,koji su postali neke vrsta likovnog standarda u ovom okruženju, u realizmu se nekako najbolje snalazi. To je zahtjevniji pristup u kojem nema baš previše tolerancije  u interpretaciji motiva. Odnosi površina i boja, kompozicija, perspektiva , gradnja slike općenito, u ovom slučaju traže svoje zakonitosti. Iako autodidakt, snagom volje napravila je vidljiv iskorak prema krajnjem cilju, a taj je simbioza tehnološkog postupka i umjetničkog čina.     Pored volje za stalnim usavršavanjem, autoricu karakterizira i velika likovna radoznalost. Tako ćemo u njenom opusu naći niz  urbanih motiva metropole poput Pariza,  grada koji je nadahnjivao vjerojatno najveći broj slikara, pjesnika i glazbenika,  zatim tu su motivi iz dalekih krajeva Japana i Kine, ali i motivi iz zavičaja, nekadašnje i današnje Pitomače sa crkvom sv. Vida, starom školom ili pak motivi sa seoskom svakodnevnicom.      Velik dio radova usmjeren je  prema mrtvoj prirodi, prije svega s florealnim  oznakama,  napose cvijećem. Nekad su to jednostavni aranžmani u standardnoj postavi - cvijeće u vazi, onako u stilu hrvatskog klasika Nikole Reisera, ali i aranžmani s baroknom kičenošću poput  holandskih starih majstora Bosschearta i njegovog sljedbenika Jana Breughela.      Rijetko koji podravski slikar nije obrađivao i sakralne teme. One su oduvijek bila važna životna činjenica, svakodnevnica, a vjera u Boga stalno nadahnuće i vjerovanje u bolje sutra i sretniji život vječni. Stoga i Milka Novosel svoja nadahnuća nalazi u Bibliji, svetim ljudima poput Majke Tereze, ali i u vjerskim običajima podravskog seljaka. Zato su tu Posljednja večera, Marija s djetetom, Narođenje, Pisanice, Raspelo itd.      Neobičnost likovnog ciklusa autorice jesu motivi iz Dalekog Istoka, prikazani na način drevnih  majstora u tipičnoj postavi likova i koloritom. Pokušaj je to da se uđe u trag sasvim drugačijem promišljanju,  duboko smislenom, filozofskom, likovno reduciranom u kojem sam kreativan čin ima osnovni smisao. No ako to pripišemo već spomenutim osobinama ove slikarice, biti će nam jasniji i taj i takav  njen iskorak.      Osnovno likovno ishodište nalazi u slikovnim predlošcima. Pokušaj je to približiti se postignutoj virtuoznosti i dati neku svoju dozu reinterpretacije. Takav pristup i takva prilagodba je sasvim razumljiva, ako se ima na umu da slikarica likovni zanat nije svladavala kroz formalne institucije i izobrazbu, nego je svojom ustrajnošću  najčešće sama dolazila do likovnih rješenja.    
Bez obzira kako god ocjenjivali razinu umjetničkog dosega, radovi Milke Novosel imaju nedvojbenu naznaku talentirane osobe koju već  spomenute osobine mogu  stavljati u red podravskih slikara vrijednih pozornosti. To vrijedi posebno za radove nastalih na osnovi stvarnih, uočenih i doživljenim motiva.  Tehnološka perfekcija postiže se odmjerenim potezima, ali u tome je presudno znati gledati. Postignuti doseg  ide ka tom cilju i ima naznake smislenih stilskih prepoznatljivosti. To je nerijetko  s dozom impresionizma ili ekspresionizma i naslućuju ono unutrašnje stanje kojeg vizualno mogu dočarati samo slikarske duše. Zdravko Šabarić, listopad, 2011. www.galerija-sabaric.net